Poziv za predloge saopštenja za učešće u nacionalnom naučnom skupu „Sto godina javnog medijskog servisa
| Vreme | 02. novembar 2026. 23:59 |
|---|
Poziv za predloge saopštenja za učešće u nacionalnom naučnom skupu
„Sto godina javnog medijskog servisa“
28. 11. 2026, Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu
Javni medijski servis nastao je na samom kraju 1926. godine, kada je Vlada Velike Britanije otkupila sve deonice do tada privatne kompanije British Broadcasting Company i pretvorila je u javnu korporaciju British Broadcasting Corporation, VVS. U filozofiji javnog komuniciranja, u to vreme, preovladao je stav da je uz postojanje isključivo privatnih, komercijalnih medija, nemoguće u dovoljnoj meri ostvariti komunikacione potrebe građana, pa je zato nužna medijska organizacija koja će se smatrati javnim dobrom i biti pod javnom, a ne privatnom kontrolom. Tako je nastao paradigmatični medijski model koji je obeležio osnovnu razliku između medijskog sistema SAD kao komercijalnog tipa i dominantnog evropskog tipa javne službe. Od nastanka VVS kao javne korporacije ova medijska kuća promovisala je medijski pluralizam, ostvarivanje javnog interesa građana u oblasti informisanja, edukacije i zabave, princip zadovoljavanja potreba svih društvenih grupa i svih pojedinaca ravnopravno bez diskriminacije, drugim rečima ostvarivanje ljudskih prava u oblasti javnog informisanja. U javnom servisu se podrazumeva da se programski sadržaji produkuju na najvišem nivou kvaliteta. Primer Velike Britanije i VVS-a sledile su sve zemlje Zapadne Evrope i države Komonvelta, a kasnije i mnoge druge zemlje u svetu i na kraju, posle pada Berlinskog zida, i zemlje centralne i jugoistočne Evrope.
U Srbiji je javni medijski servis uveden Zakonom o radiodifuziji iz 2002. godine, a izmenjenom regulativom kasnije je definisan Zakonom o javnim medijskim servisima. Evropski regulatorni okvir za medije velikim brojem dokumenata snažno podržava postojanje javnih medijskih servisa. Najveći broj pravila, standarda i preporuka nastao je u okviru Saveta Evrope čiji je i Srbija član, pa je većina preporuka implementirana u naše zakonodavstvo.
Uprkos kvalitetu, poverenju i društvenoj podršci, javni medijski servisi se u međunarodnim razmerama suočavaju sa izazovima i osporavanjima uz sve veći pritisak komercijalne sfere. Sve zemlje regiona Balkana imaju javne medijske servise i u svim zemljama postoje manje ili više slični problemi, od ugrožavanja nezavisnosti i autonomije, neadekvatnog finansiranja, do kadrovskih i tehnoloških.
Pozivamo Vas da se prijavite za učešće u nacionalnom naučnom skupu „Sto godina javnog medijskog servisa“ koji će biti održan 28.11.2026. godine na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu. Konferencija je prilika da se osvetle i prouče indikatori koji utiču na usporen razvoj javnog medijskog servisa u Srbiji, uz mogućnost uporedne analize razvoja javnih servisa, čime bi bio dat značajan doprinos unapređenju regulisanja i funkcionisanja ovakve medijske organizacije u zemlji i u svetu.
Konferencija se organizuje uz podršku Ministarstva nauke, tehnološkog razvoja i inovacija. Nakon održane konferencije planirano je objavljivanje zbornika radova predstavljenih na ovom nacionalnom naučnom skupu.
Predloge saopštenja možete dostaviti do 2. 11. 2026. na elektronsku adresu prof. dr Aleksandre Krstić aleksandra.krstic@fpn.bg.ac.rs sa naznakom „Prijava za konferenciju Sto godina javnog medijskog servisa“. Predlozi saopštenja treba da sadrže naslov, apstrakt do 250 reči i 4-5 ključnih reči, kao i kratku biografiju autora/autorke (do 150 reči, uključujući i afilijaciju, zvanje i kontakt podatke). Obavestićemo sve zainteresovane učesnike/učesnice o statusu njihove prijave do 10. 11. 2026. godine.
Programski odbor konferencije
- Prof. dr Rade Veljanovski, redovni profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu u penziji
- Prof. dr Aleksandra Krstić, redovna profesorka Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu
- Prof. dr Dubravka Valić Nedeljković, redovna profesorka Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu u penziji
- Prof. dr Ana Martinoli, redovna profesorka Fakulteta dramskih umetnosti Univerziteta umetnosti u Beogradu
- Prof. dr Dušan Aleksić, vanredni profesor Filozofskog fakulteta Univerziteta u Nišu