Izborni sistemi - dizajn i posledice

Osnovni podaci
Akronim
22MISD
Status predmeta
obavezan
Semestar
1
Fond časova
2P + 1V
Broj ESPB
6.0
Studijski program
Politička analitika - partije, izbori, demokratija, Studije politike (Modul: Izbori i izborne kampanje, Modul: Komparativne regionalne studije)
Tip studija
master akademske studije
Uslovljnost drugim predmetima / Oblik uslovljenosti

/

Nastavnici i saradnici
Ciljevi i ishodi

Ciljevi izučavanja predmeta

Kako bi predstavnička demokratija funkcionisala neophodna su pravila koja određuju ko će pobediti na izborima i ko će upravljati. Ova pravila se razlikuju u pogledu načina na koji birači glasaju i modela po kojima se glasovi prebrojavaju i transponuju u poslačnička mesta, a razlike u pravilima mogu proizvesti značajno različite političke posledice, kako direktno (zbog načina na koji se broje glasovi), tako i indirektno (zbog podsticaja koji utiču na ponašanje različitih političkih aktera: glasača, kandidata i političkih partija). Skup pravila koji strukturišu proces glasanja i izbora nazivamo izbornim sistemom. Cilj predmeta je analiza izbornih sistema u uporednoj praksi i različitim kontekstima kako bi istražilo kako izborna pravila mogu uticati na glasače i kandidate, političare i politčke partije, partijske sisteme, predstavnička tela i vlade, kreiranja javnih politika i širi spektar političke reprezenatcije.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Poznavanje i razumevanje osnovnih razlika između tipova izbornih sistema. Analiza izbornih rezultata korišćenjem indeksa koji ukazuju na posledice primene različitih izbornih pravila, kao što su efektivni broj partija i nivo (dis) proporcionalnosti. Sposobnost komparacije izbornih sistema koje koriste različite države i procene kako uočene razlike u funkcionisanju političkih institucija tih država mogu biti povezane sa izbornim sistemima. Prepoznavanje mogućnosti i ograničenja dizajna i reforme izbornog sistema.

Sadržaj predmeta

Sadržaj teorijske nastave

Uvod u izborne studije; Međupartijski efekti izbornih pravila: Diveržeov zakon; Međupartijski efekti izbornih pravila: Fragmentacija partijskog sistema i stabilnost vlade; Unutarpartijski efekti izbornih pravila: Proces selekcije kandidata i njihove karakteristike; Unutarpartijski efekti izbornih pravila: Ponašanje kandidata i poslanika; Podeljena društva i izborni dizajn; Reforme izbornih pravila; Sprovođenje i integritet izbora; Izborni sistemi u novim demokratijama i autoritarnim državama; Izborni sistemi u praksi: jednomandatne izborne jedinice; Izborni sistemi u praksi: proporcionalno predstavljanje; Izborni sistemi u praksi: mešoviti izborni sistemi; Izborni sistemi u praksi: sistemi sa ordinalnim glasanjem

Sadržaj praktične nastave

Učešće u diskusijama, Eseji, Kritički pregledi literature, Seminarski rad (Analiza izbora)

Literatura
  1. Oxford Handbook of Electoral Systems (eds. Erik S. Herron, Robert J. Pekkanen & Matthew S. Shugart), Oxford University Press, 2018.

  2. Politics of Electoral Systems (eds. Michael Gallagher & Paul Mitchell), Oxford University Press, 2005.

  3. Electoral System Design: The New International IDEA Handbook (eds. Andrew Reynolds, Ben Reilly & Andrew Ellis), Stockholm: IDEA, 2005.

  4. David Farrell, Electoral Systems: A Comparative Introduction, Palgrave Macmillan, 2011.

  5. Gary W. Cox, Making Votes Count: Strategic Coordination in the World’s Electoral Systems, Cambridge University Press, 2007

  6. Personal Representation: A Neglected Dimension of Electoral Systems (ed. Josep M. Colomer), ECPR Press, 2011.

Oblici provere znanja i ocenjivanje

Predispitne obaveze

Aktivnosti u toku predavanja

40

Projekti

30

Završni ispit

Pisani ispit

30

Metode izvođenja nastave

Nastava se sastoji od kombinovanja predavanja nastavnika i učešća u diskusijama polaznika kursa. Studenti su u obavezi da u toku trajanja semestra predaju tri eseja/kritička pregleda literature i analizu jednog izbornog ciklusa u formi završnog seminarskog rada