Medijska reprezentacija grupnih identiteta

Osnovni podaci
Akronim
22MMRG
Status predmeta
izborni
Semestar
2
Fond časova
2P + 1V
Broj ESPB
6.0
Studijski program
Kulturologija, Studije roda
Tip studija
master akademske studije
Uslovljnost drugim predmetima / Oblik uslovljenosti

/

Nastavnici i saradnici
Ciljevi i ishodi

Ciljevi izučavanja predmeta

Predmet polazi od pojma identiteta kao socijalnog konstrukta i razmatra načine na koje mediji reprezentuju različite društvene grupe učestvujući u konstruisanju socijalnih identiteta, poput roda, seksualne orijentacije, uzrasta, invaliditeta, etničke i nacionalne pripadnosti i drugih. Predmet je baziran na tradiciji kritičkih studija kulture i medija, i povezan sa studijama publike, feminističkim, postkolonijalnim studijama, kritičkim studijama rase, klase i invaliditeta, kao i sa politikama identiteta. Tokom kursa studenti će se upoznati sa najuticajnijim pristupima i poznatim studijama koje su razotkrile procese selekcije, prikazivanja, struktuiranja i oblikovanja značenja u medijskom predstavljanju društvenih grupa, takozvanog ”drugog” i ”drugosti”, nejednakosti i identiteta.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Polaznici kursa će steći osnovna znanja o veoma širokom i razgranatom polju proučavanja reprezentacije, i upoznati se različitim tradicijama i pristupima koji su najčešće primenjivani za proučavanje reprezentovanja socijalnih identiteta na filmu, televiziji i medijatizovanoj kulturi uopšte (stereotipizacije, simboličke anihilacije, objektifikacije, normalizacije, marginalizacije). To će im omogućiti da medijski sadržaj posmatraju kao kompleksan proces stvaranja značenja i prepoznaju razlike između refleksije i predstavljanja, kao aktivnog procesa kreiranja značenja. Zatim, proučavanjem medijskih reprezentacija specifičnih komponenti identiteta (npr. rod, klasa, nacionalnost, seksualnost) studenti će razviti kapacitete da medijske predstave kritički promatraju i dekonstruišu. Dakle, proučavanjem mehanizama reprezentacije stvarnosti, studenti će steći kapacitete za analizu dubljih slojeva značenja medijskih poruka koje oblikuju identitete, kao i da razumeju kompleksne medijske predstave kao nešto što stvara i naglašava razlike u društvu.

Sadržaj predmeta

Sadržaj teorijske nastave

1) Esencijalistički i konstuktivistički pristup grupnim identitetima - razlike u razumevanju porekla, trajnosti i izvesnosti identiteta 2) Glavne tradicije u proučavanju reprezentacije identiteta 3) Najznačajniji analitički pristupi u proučavanju medijskih reprezentacija 4) Medijska reprezentacija rodnih i seksualnih identiteta 5) Medijska reprezentacija mladih 6) Medijska reperezentacija rasnih i etničkih identiteta 7) Medijska reprezentacija nacionalnosti 8) Medijska reperezentacija migranata 9) Medijska reperezentacija sporta 10) Medijska reperezentacija osoba sa invaliditetom 11) Medijska reperezentacija većinskih identiteta - implicitno određenje ’normalnosti’ 12) Reprezentacija, samopredstavljanje i društvene mreže

Sadržaj praktične nastave

Praktična nastava biće organizovana u vidu seminara, tokom kojih se će studenti dobiti priliku da primene usvojena znanja, kroz pronalaženje primera tipičnih predstava identiteta u sadržaju medija, uključujući i društvene medije i njihovo kritičko razmatranje kroz diskusiju. Studenti će tokom seminara predstavljati i idejne skice za konkretnu analizu predstavljanja odabranog identiteta u medijima.

Literatura
  1. Hall, Stuart, (ed.) (2003). Representation: Cultural Representations and Signifying Practices, London: Sage and The Open University

  2. Woodward, Kathryn (2002). Identity and Difference, London: Sage & The Open University

  3. Carter, Cynthia, Linda Steiner, and Lisa McLaughlin, eds. 2014. The Routledge Companion to Media and Gender. London and New York:Routledge

  4. Gauntlett, David. 2008. Media, Gender and Identity: An Introduction (Second edition). New York: Routledge

  5. Brigs, A. & Kobli, P. (2004): Uvod u studije medija. Beograd: Clio

  6. Đorđević, J. (2009). Postkultura: uvod u studije kulture. Beograd: Clio, str 108-125, 319-370

  7. Strathern, M. (2017). Naturalism and the Invention of Identity. Social Analysis, 61(2), 15-30

  8. Slavnić, D. N. (2011). Medijska reprezentacija grupnih identiteta. CM Komunikacija i mediji, 6(19), 15-37

  9. Krstić, A., Milojević, A. & Kleut, J. (2018): Vizuelno uokvirivanje protesta Protiv diktature. CM: Komunikacija i mediji, 13(44), 57-92

  10. Kleut, J., & Drašković, B. (2017). Vizuelne reprezentacije izbeglica na" Balkanskoj ruti" u medijima u Srbiji. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 42(2), 165-183

  11. Milivojević, S. (2004). Žene i mediji: Strategije isključivanja. Genero: časopis za feminističku teoriju i studije kulture, (Special), 11-24

  12. Simeunović Bajić, N. (2012). Narativne matrice i diskurzivne prakse filma Montevideo, bog te video!: prostor, vreme, kolektivni identitet. Kultura, 134, 141-151

  13. Berger, Peter L. & Luckmann, Thomas (1967). The Social Construction of Reality, New York: Anchor Books. Popular Communication, Volume 15, Issue 2 (2017) Self- (re)presentation now

  14. E. Harmer & E.A. van Zoonen (2016). Representations of Women Voters in Newspaper Coverage of UK Elections 1918–2010. In H. Danielsen, K. Jegersted, L. Muriaas & B. Ytre-Arne (Eds.), Gendered citizenship and the politics of representation (pp. 161-185). London: Palgrave MacMillan

  15. Burns, S. (2016). Diversity and journalism pedagogy: Exploring news media representation of disability. Journalism & Mass Communication Educator, 71(2), 220-230

  16. Zhang, L., & Haller, B. (2013). Consuming image: How mass media impact the identity of people with disabilities. Communication Quarterly, 61(3), 319-334

  17. Goggin, G., & Newell, C. (2000). Crippling paralympics? Media, disability and olympism. Media International Australia, 97(1), 71-83

  18. Darcy, S., Frawley, S., & Adair, D. (2017). The Paralympic Games: Managerial and Strategic Directions. In Managing the Paralympics (pp. 1-19). Palgrave Macmillan, London

Oblici provere znanja i ocenjivanje

Predispitne obaveze

Aktivnosti u toku predavanja

10

Seminari

30

Završni ispit

Pisani ispit

30

Usmeni ispit

30

Metode izvođenja nastave

Nastava će se izvoditi u vidu časova predavanja i seminara, koji će biti usmereni na praktičnu primenu stečenih znanja.