Politika otpora i teorija građanske neposlušnosti

Osnovni podaci
Akronim
22MPOTG
Status predmeta
izborni
Semestar
1
Fond časova
2P + 1V
Broj ESPB
6.0
Studijski program
Političko nasilje i država, Studije roda, Međunarodne studije (Modul: Studije SAD), Studije politike (Modul: Demokratija i demokratizacija)
Tip studija
master akademske studije
Uslovljnost drugim predmetima / Oblik uslovljenosti

/

Nastavnici i saradnici
Nastavnik (predavanja)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Ciljevi i ishodi

Ciljevi izučavanja predmeta

U okviru predmeta se proučava geneza koncepta građanske neposlušnosti kao važnog elementa definisanja svake moderne, demokratske države. Obrađuju se antički uzori, razvoj koncepta preko opusa srednjevekovnih konstitucionalista, sve do modernog poimanja i tumačenja građanske neposlušnosti. Opšti cilj predmeta je da opremi studente znanjem, kompetencijama, veštinama i analitičkim oruđima potrebnim za samostalno kritičko istraživanje i promišljanje koncepta građanske neposlušnosti kao elementa principa građanstva. Studenti koji učestvuju na kursu trebalo bi steknu veštinu argumentovanog razmatranja osnovnih problema ovog polja političke teorije i mogućnost da primene tako stečena znanja i sposobnosti na analizu političkih institucija, poredaka, ideja, vrednosti i problema.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Na kraju se očekuje da studenti: (po)znaju, razumeju i mogu da koriste političke koncepte građanina, građanstva i građanske neposlušnosti u analizi savremenih političkih problema i poredaka; (prepo)znaju ideje važnih političkih mislilaca; mogu da identifikuju i procenjuju značaj glavnih elemenata i problema koncepta građanske neposlušnosti; unaprede svoje sposobnosti i veštine čitanja i razumevanja tekstova, kao i usmenog izražavanja i argumentacije.

Sadržaj predmeta

Sadržaj teorijske nastave

Građanin i sloboda: književnost, umetnost i ideja građanske neposlušnosti; Otpor i građanska neposlušnost u antičkoj Grčkoj i Rimu; Ideja građanske neposlušnosti u srednjovekovnim traktatima o borbi protiv tiranske vlasti; Pravo na pobunu u ranom modernom dobu; Pravo na pobunu i građanske revolucije 18. veka; Građanska neposlušnost i moderni konstitucionalizam; Moderni koncept građanske neposlušnosti; Građanska neposlušnost u teoriji Džona Rolsa; Koncepti građanske neposlušnosti kod Rastina i Habermasa; Šarp i Friman: građanska neposlušnost kao vid nenasilnog otpora; Satyagraha M. Gandija kao vid građanske neposlušnosti; Analiza građanske neposlušnosti kod Toroa; Analiza građanske neposlušnosti kod Volcera; Građanska neposlušnost i politička kultura.

Sadržaj praktične nastave

seminari (vežbe) na kojima se analizira literatura i diskutuje o temama

Literatura
  1. Platon, Odbrana Sokratova i Kriton

  2. Džon od Solzberija, Polikratikus (g. 3.15, 4.1, 8.18 i 8.20)

  3. Aleksandar Molnar, ”Otpor tiraniji u antičkoj Grčkoj” i ”Pravo na otpor tiraniji u srednjem veku” u: Rasprava o demokratskoj ustavnoj državi, Samizdat B92, Beograd, 2001

  4. Vindiciae Contra Tyrannos

  5. Dž. Lok, Druga rasprava o vladi (g. 17-19)

  6. H. D. Toro, O dužnosti građanina da bude neposlušan

  7. Gandi, izbor tekstova

  8. M. L. King, Pismo iz zatvora u Birmignemu

  9. Dž. Rols, “Dužnost i obaveza” u: Teorija pravde

  10. J. Habermas, Građanska neposlušnost – test za demokratsku pravnu državu

Metode izvođenja nastave

predavanja, seminari, diskusija o pročitanim tekstovima