Religija i moral

Osnovni podaci
Akronim
22MRM
Status predmeta
izborni
Semestar
1
Fond časova
2P + 1V
Broj ESPB
6.0
Studijski program
Politikološke studije religije
Tip studija
master akademske studije
Uslovljnost drugim predmetima / Oblik uslovljenosti

/

Nastavnici i saradnici
Nastavnik (predavanja)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Ciljevi i ishodi

Ciljevi izučavanja predmeta

Cilj ovog predmeta je da se studenti upoznaju sa različitim etičkim stanovištima pojedinih religija, kao i sa istorijskom dinamikom odnosa religije i morala. Dok je u rano doba pojedinih religija moralna revolucija podrazumevala prevazilaženje spoljašnjeg žrtvenog odnosa prema božanstvu i staranje za vrlinsko stanje duše, u moderno doba postoji tendencija da se religija poistoveti sa moralom, da se sveto izjednači sa moralnim. Osvetljavanje temeljne razlike između morala i religije treba da omogući uvid da vrlinski život nije krajnji cilj religije, nego tek preduslov za prosvetljenje i oboženje. Ukazivanje na moralnu i duhovnu dimenziju religije ima za cilj da predupredi obnovu paganizma, koja se promoviše u okviru New Age pokreta. Tematizovanjem savremenih bioetičkih problema treba da se osnaži etički odgovor religija na tehnološke izazove našeg vremena.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Studenti će, upoznavši se sa etičkim stanovištima velikih svetskih religija, biti pripremljeni da shvate univerzalnost zlatnog pravila, kao i da u praksi izbegnu krajnosti fanatizma i pacifizma. Očekuje se da će predavanja doprineti reafirmaciji etičkog i duhovnog odnosa prema svetu. To je od posebnog značaja ako imamo u vidu da su u našem posthrišćanskom vremenu uzdrmane tradicionalne vrednosti, da su nihilističke tendencije sve izraženije.

Sadržaj predmeta

Sadržaj teorijske nastave

Odnos prava, morala i religije. Žrtvoprinošenje. Kosmički moralni zakon. Odnos dobra i zla; Razlika između prirodne (umstvene, apriorne) i pozitivne (objavljene) religije. Pojam svetog. Zlatno pravilo. Savest; Tabu. Odnos morala i religije u Mesopotamiji, Egiptu, Persiji i antičkoj Grčkoj; Odnos morala i religije u hinduizmu, budizmu i đainizmu. Zakon karme. Ahimsa; Odnos morala i religije u taoizmu i konfučijanstvu; Judaističko shvatanje morala; Hrišćanska etika; Islamska etika; Sloboda, sudbina, predestinacija. Jeres, misionarenje, konverzija. Odnos cilja i sredstava; Fanatizam, tolerancija, trpeljivost, nenesilje, pacifizam; Strahopoštovanje, poslušnost. Antinomizam. Neopaganizam. Čovekobog. Ničeova kritika morala; Bioetički problemi.

Sadržaj praktične nastave

/

Literatura
  1. Uvod u etiku, Piter Singer (ur.), S. Karlovci – Novi Sad, 2004

  2. Zoran Kinđić, Uvod u filozofiju religije, Beograd, 2016

  3. Evgnije V. Spektorski, Hrišćanska etika, Vrnjačka Banja, 2003

  4. Vladika Nikolaj, „Nomologija“ i „Rat i Biblija“, u: Izabrana dela u 10 knjiga, k. III, Valjevo 1996

  5. Max Weber, Protestantska etika i duh kapitalizma, Sarajevo, 1989

  6. Mirča Elijade, Istorija verovanja i religijskih ideja, I-III, Beograd – Banja Luka, 2003.

Oblici provere znanja i ocenjivanje

Predispitne obaveze

Aktivnosti u toku predavanja

10

Kolokvijumi

20

Seminari

20

Završni ispit

Usmeni ispit

50

Metode izvođenja nastave

Predavanja i vežbe