Specijalizovano medijsko izveštavanje

Osnovni podaci
Akronim
22MSMI
Status predmeta
izborni
Semestar
1
Fond časova
2P + 1V
Broj ESPB
6.0
Studijski program
Novinarstvo
Tip studija
master akademske studije
Uslovljnost drugim predmetima / Oblik uslovljenosti

/

Nastavnici i saradnici
Ciljevi i ishodi

Ciljevi izučavanja predmeta

Glavni cilj predmeta je da pruži teorijska i praktična znanja o novinarskoj i analitičkoj specijalizaciji izveštavanja o relevantnim društveno-političkim pitanjima i temama: međunarodnim institucijama i organizacijama, zaštiti životne sredine, društvenim krizama i konfliktima u svetu i u Srbiji, ekonomiji, javnim ličnostima, popularizaciji nauke itd. Cilj predmeta je da unapredi znanja i novinarski pristup prilikom izveštavanja o posebnim sektorima: od pronalaska teme, prepoznavanja diskursa, pozicije novinara, do vokabulara. Istovremeno, cilj kursa je da osnaži analitički pristup istraživača na postdiplomskim studijama, koji za predmet istraživačkog rada imaju analizu medijskog izveštavanja iz nekih od navedenih oblasti.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Učestvujući u nastavi na predmetu Specijalizovano medijsko izveštavanje studenti savladavaju teorijske i praktične pretpostavke novinarstva koje se bavi izveštavanjem o temama iz datih sektora. Studenti treba da postanu kvalifikovani za praćenje i analizu datih oblasti, i kao reporteri i kao medijski istraživači.

Sadržaj predmeta

Sadržaj teorijske nastave

Teorijska nastava će biti usmerena na analizu novinarskih pristupa određenoj tematskoj oblasti, ali i na uvid u glavne teorijske koncepte o medijskoj reprezentaciji navedenih tema. Osim poimanja sektorskog novinarstva i karakteristika specijalizovanog izveštavanja (beat reporting), diskutovaće se i o osobenostima svakog pojedinačnog sektora i nužnim kompetencijama koje izveštač mora da poseduje. Takav pristup odnosiće se na teme iz oblasti: međunarodne politike, ekologije, ekonomije, javnih ličnosti (celebrities), tako i iz oblasti najrazličitijih društvenih konflikata koji najčešće zahtevaju interdisciplinarni pristup. Pored ovoga, studentima će biti omogućeno da steknu dublji uvid u metodološki okvir na osnovu koga će moći da sprovedu kvantitativnu i kvalitativnu analizu odabranog medijskog sadržaja iz neke od navedenih tematskih oblasti i na taj način unaprede svoja istraživačka znanja.

Sadržaj praktične nastave

U toku kursa studenti će imati priliku da analiziraju najaktuelnije primere iz domaće, regionalne i inostrane prakse, što će rezultirati analitičkim radom iz ove oblasti. Studenti će imati priliku da razgovaraju direktno sa espertima za datu oblast koji će gostovati na predavanjima u skladu sa temama, oblastima i interesovanjima studenata. Po potrebi, biće organizovane studijske posete institucijama, organizacijama i medijskim kućama.

Literatura
  1. Krstić, Aleksandra (2019). Izveštavanje o sukobima u demokratizaciji: etičke dileme i izazovi iz ugla novinara u Srbiji. U: D. Pavlović (ur.), Sukobi. Stabilnost. Demokratija?, Zbornik radova sa redovne međunarodne konferencije Udruženja za političke nauke Srbije održane 27–28.09.2019. u Beogradu (str. 37-56). Beograd: Udruženje za političke nauke Srbije i Fakultet političkih nauka

  2. Krstić, Aleksandra (2019). Profesionalni i etički izazovi novinarskog izveštavanja o procesu normalizacije odnosa Beograda i Prištine. U: Stefan Surlić i Aleksandra Popović (ur.) Realizacija normalizacije – Budućnost odnosa Beograda i Prištine (str. 9-24). Beograd: Konrad Adenauer Stiftung i CISBalk

  3. Vladisavljević, Nebojša, Krstić, Aleksandra & Pavlović, Jovica (2019). Communicating power and resistance in democratic decline: the 2015 smear campaign against Serbia’s ombudsman. In: Katrin Voltmer, Christian Christensen, Irene Neverla, Nicole Stremlau, Barbara Thomass, Nebojša Vladisavljević and Herman Wasserman (eds.) Media, communication and the struggle for democratic change: case studies on contested transitions (pp. 205-228). Basingstoke: Palgrave Macmillan. ISBN 978-3-030- 16747-9

  4. Magin, Melanie & Peter Maurer (2019). Beat journalism and reporting. Oxford: OUP. Cottle, Simon. 2006. Mediatized conflict. Developments in media and conflict studies. Maidenhead, Berkshire, England, New York: Open University Press

  5. Cottle, Simon. 2008. “Reporting Demonstrations: The Changing Media Politics of Dissent”. Media, Culture, Society, 30(6): 853–872

  6. (šira) Gamson, J. (1994). Claims to Fame. Celebrity in Contemporary America. Berkeley, Los Angeles & London: University of California Press

  7. (šira) Jerslev, A. (2014). Celebrification, Authenticity, Gossip – the Celebrity Humanitarian. Nordicom Review 35: 171-186

  8. (šira) Couldry, N. (2004). Teaching Us to Fake It: The Ritualized Norms of Television’s “Reality” Games. In: Murray, Susan and Ouellette, Laurie (eds.). Reality TV: Remaking Television Culture (pp. 57-74). New York: New York University Press

  9. (šira) Entman, Robert M. (2004). Projections of Power: Framing News, Public Opinion, and U.S. Foreign Policy. Chicago: University of Chicago Press

  10. (šira) Esser, Frank. (1999). “‘Tabloidization’ of News: A Comparative Analysis of Anglo-American and German Press Journalism.” European Journal of Communication, 14 (3): 291–324

  11. (šira) Flegel, Ruth and Chaffee, Steven (1971). “Influences of editors, readers, and personal influences on reporters”. Journalism Quarterly, 48: 645-651

  12. (šira) Morrison, David E. and Tumber, Howard. 1988. Journalists at war. The dynamics of news reporting during the Falklands conflict. London: SAGE

  13. (šira) Robinson, Piers. 2002. The CNN Effect: The Myth of News, Foreign Policy and Intervention. London: Routledge

  14. (šira) Shoemaker, Pamela and Reese, Stephen D. 2013. Mediating the Message in the 21st Century: A Media Sociology Perspective. New York: Routledge

  15. (šira) Vladisavljević, Nebojša. 2017. “Medijsko predstavljanje političkih sukoba”. Communication and Media CM, 12(39): 5–38

  16. (šira) Voltmer, Katrin. 2013. The Media in Transitional Democracies. Kindle ed. Cambridge

  17. (šira) Hansen, A. (2011). Communication, media and environment: Towards reconnecting research on the production, content and social implications of environmental communication. International Communication Gazette 73: 7–25

Oblici provere znanja i ocenjivanje

Predispitne obaveze

Aktivnosti u toku predavanja

10

Praktična nastava

20

Završni ispit

Pisani ispit

40

Usmeni ispit

30

Metode izvođenja nastave

Nastava na predmetu Specijalizovano medijsko izveštavanje predstavlja kombinaciju teorijskih predavanja uz praktična analizu najaktuelnijih primera, u različitim formatima. Među predavačima su i gosti – profesionalni novinari, eksperti u svojim oblastima, birani prema aktuelnosti tema koje su predmet analize.