Razvoj diplomatske teorije i prakse

Osnovni podaci
Akronim
22OM3RDT
Status predmeta
obavezan
Semestar
5
Fond časova
2P + 2V
Broj ESPB
6.0
Studijski program
Međunarodne studije
Tip studija
osnovne akademske studije
Uslovljnost drugim predmetima / Oblik uslovljenosti

/

Nastavnici i saradnici
Nastavnik (predavanja)
Nastavnik/saradnik (vežbe)
Ciljevi i ishodi

Ciljevi izučavanja predmeta

Stvaranje koherentnih saznanja o razlozima i načinima menjanja i trajnosti obrazaca odnosa različitosti ljudskih pripadanja i procesa ideacija i upražnjavanja sporazumnog upravljanja uzajamnim međuzavisnostima različitih odnosnih pripadnosti. Uporedno predstavljanje uvreženog susptancijalnog i novog relacionog vida mišljenja i razumevanja ljudskih odnosa i odnosnosti različitih ljudskih pripadanja. Upoznavanje mogućnosti i granica humane sposobnosti objašnjenja i razumevanja odnosnosti različitih ljudskih pripadanja i uzajamne međuzavisnosti odnosa različitih pripadanja i sledstvene neophodnosti ostvarivanja sporazumnog upravljanja. Upoznavanje postupaka analize odnosa međuzavisnosti različitih ljudskih skupnih pripadnosti i sporazumnog upravljanja odnosnim uzajamnim međuzavisnostima u diplomatskoj teoriji i analiziranja diplomatije i njene matrice odnosa u drugim disciplinama društveno-humanističkih nauka. Istraživanje procesa mišljenja i objašnjavanja razloga i praksi sporazumnog upravljanja međuzavisnostima različitih odnosnih skupnih pripadanja pre njihovog nazivanja diplomatijom. Proučavanje diplomatske teorije i saznanja koja je stvorila o ustanovama, procesima, strukturama, pravilima i praksama svih vidova diplomatije do 2000. godine. Prevazilaženje jaza između akademskog sticanja znanja u učionici o teoretizaciji i stvarnosti diplomatije i stvarnog odvijanja diplomatije ostvarivanjem praktičnog obučavanja za obavljanje diplomatskih poslova u vođenju bilateralnih diplomatskih odnosa država.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Postignuto razumevanje temeljnih relacionih pojmova diplomatije i vidova diplomatije, kao i celine praksi diplomatskog sporazumnog upravljanja uzajamnom međuzavisnošću različito odnosnih ljudskih pripadanja i temeljnih razloga i obrazaca dinamike promena i trajnosti diplomatskog opštenja. Poznavanje praksi diplomatije, osnova njihovog razlikovanja i sličnosti, dobrih i loših primera, glavnih procesa, oblika, ustanova, pravila, postupaka i sredstava diplomatskog rasuđivanja, držanja i ponašanja, uključujući diplomatsku analitiku, jezik, stil, prepisku, govor i protokol u različitim okolnostima, kao i celokupni proces rada u diplomatskim misijama država. Osposobljenost za poštovanje različitosti ljudskih pripadanja, oživotvorenje univerzalnih ljudskih vrednosti, uključujući vrednosti i pravila diplomatije radi unapređenja njene delotvornosti u postizanju sveobuhvatnog sporazumnog upravljanja uzajamnim međuzavisnostima različitim ljudskih pripadanja za dostizanje globalno pravednog objedinjujućeg odnosa održivosti raznolikog čovečanstva. Osnaženost razvijenim praktičnim osposobljenostima i analitičkim i radnim veštinama za samostalno i skupno sa drugima preduzimanje raznovrsnih formalizovanih i neformalnih aktivnosti diplomatije građana radi sporazumnog postizanja stvaranja i pune dostupnosti globalnih dobara.

Sadržaj predmeta

Sadržaj teorijske nastave

Izazovi teoretizaciji duge prošlosti praksi, a istorijski kratkog postojanja imena diplomatija. Diplomatska teorija – predmet, ključna pitanja, vodeće pretpostavke, glavne metode, potvrđene činjenice i utvrđeni obrasci trajnosti i izmena praksi sporazumnog upravljanja odnosima uzajamne međuzavisnosti različitih ljudskih pripadanja. Teorije o diplomatiji „velikih“ teoretizacija međunarodnih odnosa i najuticajnijih teoretizacija diplomatije u drugim disciplinama društveno-humanističkih nauka. Određujuće teorijsko preimućstvo paradigmatskog relacionizma diplomatske teorije u odnosu na ograničenja paradigmatskog supstancijalizma teorija o diplomatiji. Periodizacija razvoja diplomatske teorije. Začetak diplomatske teorije u ranim praksama sporazumnog upravljanja menjanjem odnosa među posebnim srodnički, odrođeno, saveznički, prijateljski i verski pripadajućih ljudi u različitim područjima sveta. Doba srednjovekovne diplomatske teoretizacije ustanove ambasadora i praksi sporazumnog upravljanja promenama ka uspostavljanju heterarhijskog odnosa suverenosti u Evropi. Vreme evropske diplomatske teoretizacije pregovaranja kao osnovnog procesa
sporazumnog upravljanja mirnim promenama razlika međuzavisnih pripadnosti odnosu suverenosti. Stvaranje reči diplomatija dvojno opojmljenog sporazumnog upravljanja promenama ka mirnim prilagođavanjima uzajamnih međuzavisnosti različitih pripadanja odnosu suverenosti i početak dvostrukog razvijanja diplomatske teorije.

Sadržaj praktične nastave

Simulacija vođenja bilateralne diplomatije u virtuelno izgrađenim diplomatskim misijama digitalnog prostora „Beogradska avenija ambasada“ (Belgrad’s Embassy Row) https://fpnbg.sharepoint.com/sites/BelgradesEmbassyRow/SitePages/Home.aspx celovito napravljenih da su pandani delujućim ambasadama i njima nadređenim ministarstvima vlada država koje su ih u vođenju bilateralnih diplomatskih odnosa uspostavile na rezidencijalnoj osnovi u Republici Srbiji čime je simulacija upotrebljiva i u potpuno digitalnoj i u hibridnoj obuci za rad u diplomatskim misijama i rad u Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije nadležnom za odvijanje unutrašnjeg bilateralnog diplomatskog opštenja.

Literatura
  1. Jelica Stefanović-Štambuk, „Održivost: uporište preuređivanja diplomatske teorije“, Godišnjak FPN 2010, god. IV, br. 4, 2010, str. 253-267

  2. „Razumevanje međunarodne medijacije uzglobljeno u diplomatsku teoriju“, Politička revija, god. 16, br. 2, 2008, str. 647-665

  3. „Formulisanje, olakšavanje, manipulacija – koji je medijacijski pristup najbolji?“, Uloga posredovanja u međunarodnim sukobima, Prvi srpsko-španski simpozijum, Beograd 2007 (prired. Radmila Nakarada i Ana Baljetbo), str. 17-29, Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka, Fundación Internacional Olof Palme, Beograd, 2008

  4. „Posao koji čeka: bolje vezivanje teorije i prakse posredovanja u međunarodnim sukobima“, Godišnjak FPN, god. I, br. 1, 2007, str. 316-340

  5. Ambasadori i pregovaranje pre diplomatije, Beograd: Fakultet političkih nauka, Čigoja štampa, 2021

  6. Diplomatija u Međunarodnim odnosima, Beograd: Fakultet političkih nauka, Čigoja štampa, 2008: 13-45, 82-109, 222-235

  7. Geoff R. Berridge, Maurice Keens-Soper, Thomas G. Otte, Diplomatska teorija od Makijavelija do Kisindžera, Zagreb: Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2005

  8. Paul Sharp, Diplomatic Theory of International Relations, Cambridge: Cambridge University Press, 2009

  9. SAGE Handbook of Diplomacy (eds.) Costas Constantinou, Paul Sharp, Los Angeles: SAGE, 2016

  10. Barry H. Steiner, Diplomatic Theory: A Focused Comparison Approach, Lanham: Rowman & Littlefield, 2018

  11. Herbert Butterfield, Martin Wight (eds.) Diplomatic Investigations: Essays on the Theory of International Politics, Oxford: Oxford University Press, 2019

Oblici provere znanja i ocenjivanje

Predispitne obaveze

Aktivnosti u toku predavanja

20

Praktična nastava

30

Kolokvijumi

10

Završni ispit

Usmeni ispit

40

Metode izvođenja nastave

Partnersko stvaranje znanja predmetne materije interaktivnim predavanjima, forumskim dijalozima i vršnjačkim učenjem kolektivnih i individualnih aktivnosti diplomatskog predstavljanja, upražnjavanja običaja i pravila diplomatskog delovanja, obavljanja diplomatske analitike i opštenja, pregovaranja, sistemskih uređenja organizacionih okvira diplomatije (nacionalnih diplomatskih sistema i multilateralnih diplomatskih struktura) i koordiniranog rešavanja problema u ostvarivanju bilateralnih diplomatskih odnosa simuliranim radom u virtuelnim ambasadama i ministarstvima država njihovog odašiljanja u zemlji njihovog prijema.