Proširenje Evropske unije: koncepti i praksa

Osnovni podaci
Akronim
22OMEPEU
Status predmeta
obavezan
Semestar
8
Fond časova
3P + 0V
Broj ESPB
5.0
Studijski program
Međunarodne studije (modul Evropske studije)
Tip studija
osnovne akademske studije
Uslovljnost drugim predmetima / Oblik uslovljenosti

Politički sistem Evropske unije

Ciljevi i ishodi

Ciljevi izučavanja predmeta

Svoju najmlađu politiku Evropska unija (EU) razvija tek u pokušaju da pronađe odgovor na pitanje potrebe širenja na države Centralne i Istočne Evrope. Poseban akcenat se stavlja na pridruživanje trećih država EU, posebno država zapadnog Balkana, kao sastavni deo ove politike i pripremu kandidata za preuzimanje obaveza iz prava EU. Od svog nastanka do ovog momenta politika proširenja je prošla i prolazi kroz značajne izmene, pa je jedna od najinteresantnijih materija za izučavanje – ona razvija nove modele međuvladinog delovanja, ali i komunitarnih aktivnosti, koje su u vezi sa reformom drugih politika i razvoja EU. Cilj predmeta je da studentima predstavi empirijski razvoj politike proširenja i uslovljavanja kroz praksu dosadašnjih pridruživanja i pristupanja, ali i pregled i objašnjenje teorijskih koncepata i pristupa u razumevanju ove politike i same prakse proširenja. Osim toga, kritički se osvrće na istoriju proširenja, kao i na aktuelni momenat zastoja i poteškoća u koje je ova politika zapala.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Izučavanje ovog predmeta treba da pruži studentima ne samo mogućnost da se upoznaju sa teorijom i praksom jedne od politika Evropske unije koja je od naročitog značaja za naš region i zemlju, već i steknu dovoljno znanja kako bi kritički pristupili posmatranju promena u jednom od važnih segmenata delovanja EU. Cilj ovog predmeta je i upoznavanje i razumevanje procesa kreiranja jedne „kompozitne“ politike EU, sticanje veština za snalaženje u delovanju segmenata birokratije EU, njenih država članica i države koja se približava EU. Stoga ovaj predmet, ne samo da omogućava studentima da dalje istražuju politiku proširenja i odnose EU sa državama u njenom okruženju, nego i da steknu znanja neophodna za praktičan rad u domenu pridruživanja i pristupanja EU.

Sadržaj predmeta

Sadržaj teorijske nastave

Pojam politike proširenja EU; Organizacioni elementi politike proširenja EU; Uslovi za članstvo EU: razvoj od prvih proširenja do danas; Talasi proširenja Unije – proširenje bez politike; Talasi proširenja Unije – definisanje politike proširenja; Od ekonomske pomoći, preko pridruživanja ka članstvu; Proširenje i produbljenje u međusobnom odnosu; integrativni kapacitet EU; Vrste pridruživanja EU: pridruživanje kao priprema za članstvo; Instrumenti i procedura za uspostavljanje pridruživanja; Proces stabilizacije i pridruživanja; Pridruživanje i integracija kao reforma društva i države; Od pridruživanja ka članstvu; Pregovori o pristupanju; Nov pristup i nova metodologija pregovora, Budućnost politike proširenja EU; Teorijska shvatanja proširenja EU i najvažniji teorijski koncepti.

Sadržaj praktične nastave

Unutar navedenih tema koje se obrađuju na predmetu, na časovima će biti organizovane radionice, studijski istraživački rad, prezentacije, diskusije/debate. Teme poput procesa pregovora o pristupanju i pridruživanju, kao i studije pojedinih slučajeva proširenja su naročito pogodne za ovu vrstu nastave.

Literatura
  1. Tanja Miščević, Pridruživanje Evropskoj uniji, Službeni glasnik, Beograd, 2009, str. 41-76, 98-170.

  2. Maja Kovačević, „Evropska unija između politike proširenja i tendencija produbljivanja evropske integracije“, u Slobodan Samardžić (ur.), Srbija u procesu pridruživanja Evropskoj uniji (zbornik), Službeni glasnik, Beograd, 2009, str. 15-41.

  3. Maja Kovačević, „Politika proširenja Evropske unije u potrazi za reformom“, Politička revija, br. 02/2020, godina (XXX) XX, vol.64, str. 133-150

  4. Tanja Miščević, „Pregovori o pristupanju Evropskoj uniji: Iskustva i pouke dosadašnjih proširenja EU“, Izazovi Evropskih integracija, vol. 4, br 20, 2011, str. 4-21, (ISSN: 1820-9459)

  5. Zoran Čupić, „Uticaj proširenja na Evropsku uniju“, u Slobodan Samardžić (ur.), Srbija u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, Službeni glasnik, Beograd, 2009, str. 69-88

  6. (dodatna) Ivana Radić Milosavljević, „Problemi odnosa Evropske unije i država kandidata za članstvo i fleksibilno pristupanje kao moguć način oživljavanja politike proširenja“, Međunarodni problemi, Institut za međunarodnu politiku i privredu, Beograd, 1/2019, str. 5-25

  7. (dodatna) Milica Delević, Regionalna saradnja među zemljama zapadnog Balkana“ u Slobodan Samardžić (ur.), Srbija u procesu pridruživanja Evropskoj uniji, Službeni glasnik, Beograd, 2009, str. 241-252.

  8. (dodatna) Ulrich Sedelmeier, “Enlargement: Constituent Policy and Tool for External Governance”, in Helen Wallace, Mark A. Pollack and Alasdair R. Young, Policy-Making in the European Union, Oxford University Press, 2015, pp. 407-435

  9. (dodatna) Wolfram Kaiser and Jürgen Elvert (eds.), European Union Enlargement: A Comparative History, Routledge, 2004.

  10. (dodatna) Dimitar Bechev, “The Periphery of the Periphery: The Western Balkans and the Euro Crisis,” European Council on Foreign Relations, 2012, www.ecfr.eu

  11. (dodatna) Frank Schimmelfennig & Ulrich Sedelmeier (2019), „The Europeanization of Eastern Europe: the external incentives model revisited,“ Journal of European Public Policy, DOI: 10.1080/13501763.2019.1617333

  12. (dodatna) George Vassiliou (ed.), The Accession Story: The EU from Fifteen to Twenty-Five Countries, OUP, 2007.

  13. (dodatna) European Commission, Communication from the Commission to the European Parliament, the Council, the European Economic and Social Committee and the Committee of the Regions: Enhancing the accession process - A credible EU perspective for the Western Balkans, Brussels, 5.2.2020, COM(2020) 57 final

Oblici provere znanja i ocenjivanje

Predispitne obaveze

Aktivnosti u toku predavanja

10

Kolokvijumi

20

Seminari

20

Završni ispit

Usmeni ispit

50

Metode izvođenja nastave

U izvođenju nastave će biti korišćen model interaktivne nastave koja uključuje predavanja uz uključivanje studenata u diskusije, prezentacije, igranje uloga, i dr.