Međunarodna konferencija „US-Serbia Partnership: How to Use History for a Better Future?'“
Na Fakultetu političkih nauka 7. i 8. juna 2018. godine je održana međunarodna konferencija na temu „US-Serbia Partnership: How to Use History for a Better Future?'“. Organizatori su Centar za studije Sjedinjenih Američkih Država Fakulteta političkih nauka i Centar za društveni dijalog i regionalne inicijative, uz podršku Ambasade SAD u Republici Srbiji.
Na otvaranju su govorili dekan Fakulteta političkih nauka prof. dr Dragan R. Simić, ambasador SAD-a u Srbiji Nj.E. Kajl Skat (Kyle Scott) i direktor Centra za društveni dijalog i regionalne inicijative Stevan Nedeljković.
Dekan Fakulteta političkih nauka Dragan R. Simić izjavio je da je ova konferencija završni deo projekta koji se odvijao tokom proteklih devet meseci, a predstavlja krunu izučavanja američkih studija i odnosa Srbije sa Amerikom. „Naši odnosi sa Amerikom, uprkos jednoj teškoj i lošoj deceniji, kroz istoriju su načelno puni razumevanja. Pregršt je pozitivnih situacija tokom naše saradnje za vreme Balkanskih ratova, Prvog svetskog rata i Drugog svetskog rata“, objasnio je Simić. Dodao je da je američki narod istinski cenio Srbe, a dokaz toga je i srpska zastava na Beloj kući 28. jula 1918. godine.
Nj.E. Kajl Skat ukazao je na to da se danas suočavamo sa mnogim krizama, poput onih u Siriji i Iraku. Broj kriza je veliki i samim tim nemamo luksuz samo da posmatramo šta se dešava u svetu. „EU je naš veliki saveznik i Amerika prepoznaje glavne vrednosti Evropske unije, kao što su demokratija, prosperitet i slobodno izražavanje mišljenja“, istakao je Skat. Naveo je da Amerika podržava ulazak Srbije u EU, naglasivši da su naše dve države u velikom delu istorije bile saveznice i da bi trebalo nastaviti sa građenjem što boljih odnosa.
Direktor Centra za društveni dijalog i regionalne inicijative Stevan Nedeljković osvrnuo se na 135 godina diplomatskih odnosa Srbije i Sjedinjenih Američkih Država. „Skloni smo tome da mislimo kako znamo sve o odnosima naših dveju država što je miljama daleko od istine. Ovim projektom smo hteli da razrešimo određene dileme i osvetlimo ono što se zaista dogodilo“, kazao je Nedeljković. Zaključio je da je zaboravljeno dosta toga pozitivnog, a treba da se ponosimo istorijom jer ako nismo spremni da učimo iz istorije, onda bolju budućnost i ne zaslužujemo.
Prvi panel bio je na temu „U.S. Foreign Policy in the Trump Era – America First = America Alone?“. Govorili su dekan Fakulteta političkih nauka prof. dr Dragan R. Simić i dekan Međunarodnih studija na Bard Koledžu Džejms Keterer (James Ketterer). Moderator panela bio je Milan Krstić sa Fakulteta političkih nauka u Beogradu.
Prof. dr Dragan R. Simić naglasio je da u Trampovom postupanju postoji veliki jaz između retoričkog izlaganja i delovanja. „Donald Tramp je mnogo puta neke pretnje relativizovao što liči na ponašanje jednog biznismena. Fokus njegovih postupaka je isključivo na kratkoročnu dobit“, predočio je Simić. Na kraju svog izlaganja osvrnuo se na to kako je i dalje veoma rano donositi finalne zaključke o Trampovim strateškim potezima jer je prošlo manje od dve godine od njegovog imenovanja za predsednika.
Dekan Međunarodnih studija na Bard Koledžu Džejms Keterer smatra da je teško usaglasiti politička mišljenja u Americi jer se shvatanja razlikuju od države do države, ali i od mesta do mesta. „Donald Tramp se nije pojavio niotkuda, on nije problem već simptom šireg zanosa. Na svima nama je da shvatimo smisao kompleksnosti tog šireg zanosa“, izneo je Keterer. On je naveo tendencije koje su postojale u SAD i pre Trampa i na koji način ih je on nastavio.
Na drugom panelu koji je analizirao istoriju srpsko(jugoslovensko)-
Drugi dan konferencije US-Serbia Partnership:How to use History for a Better Future započeo je predavanjem „Serbia and the United States Today“. Na ovu temu su govorili Aleksandra Joksimović iz Centra za spoljnu politiku, Ivan Vujačić profesor Ekonomskog fakulteta i Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu i Dragan Živojinović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
„Glavno pitanje u ovom trenutku je normalizacija odnosa između Beograda i Prištine i kada to bude rešeno, mislim da će odnos između Sjedinjenih Američkih Država i Srbije krenuti uzlaznom putanjom“, navela je Aleksandra Joksimović, koja je bila pomoćnica ministra spoljnih poslova od 2001. do 2004. godine. Ona ističe da su promene krajem 2000. godine ključna prekretnica u odnosima SAD-a i Srbije.
„Dugoročna američka strategija je održavanje mira i stabilnosti u Evropi i primena demokratije, ali danas postoje mnogi problemi u primeni demokratskih načela“, naglasio je profesor Ivan Vujačić, srpski ambasador u Vašingtonu od 2002. do 2009. godine. On objašnjava da mi pokušavamo da balansiramo između zapada i istoka kao u vreme Jugoslavije, ali da je to nemoguće jer stvari nisu iste.
„Narativ, koji je negativan prema Americi je kontekst u kome se mi krećemo i on nam ograničava delovanje i moguću saradnju“, ukazao je Dragan Živojinović. On dodaje da bi naš odnos sa Sjedinjenim Američkim Državama mogao da bude na daleko višem nivou.
„Trampova administracija i Zapadni Balkan – Nova ili stara politika“ bila je tema poslednje panel diskusije na kojoj su izlagali Džejms Seroka sa Oburn Univerziteta (Auburn University), Dejvid Dilman (David Dilman) sa Hrišćanskog Univerziteta u Abilinu (Abilene Christian University) i Dragan Đukanović sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu.
„Iako posedujem političko iskustvo teško mi je da pratim trenutni tok diplomatije Sjedinjenih Američkih Država i Trampovu administraciju“, priznaje profesor Dilman. Ako ima mnogo laži i neistinitih i nepredvidivih informacija, onda to zasigurno otvara prostor za imaginaciju, objašnjava Dejvid Dilman.
„Sadašnji predsednik SAD-a vodi kampanju propagiranja pre svega nacionalnih interesa i okreće se rešavanju unutrašnjih pitanja, zbog toga, njegova strategija na Balkanu nije organizivana i predvidiva“, naglašava Džejms Seroka. Prema njegovim rečima, nosioci politike SAD- a u zemljama Zapadnog Balkana su ambasade i njihovi predstavnici, najočigledniji primer su Albanija i Crna Gora u kojima je američki uticaj veliki.
„Sjedinjene Američke Države postepeno se godinama u nazad povlače iz projekta na Zapadnom Balkanu ostavljajući posao nedovršenim“, ocenjuje prof. Dragan Đukanović. Povlačenjem SAD-a sa scene ostavlja se prostor za upliv novih uticaja, pre svega ruskog i kineskog, ističe Đukanović.
Na konferenciji je bilo prisutno preko 60 učesnika tokom oba dana trajanja konferencije.
