Otpadnici u modernoj političkoj misli

Osnovni podaci
Akronim
22DOMP
Status predmeta
izborni
Semestar
1
Fond časova
4P + V
Broj ESPB
10.0
Studijski program
Kulturologija, Mediji i komunikacije, Međunarodne i evropske studije, Politikologija, Socijalna politika i socijalni rad
Tip studija
doktorske akademske studije
Uslovljnost drugim predmetima / Oblik uslovljenosti
Nema podataka
Nastavnici i saradnici
Ciljevi i ishodi

Ciljevi izučavanja predmeta

Predmet se bavi idejama nekih najkontroverznijih i najradikalnijih političkih mislilaca. Nastava je pre svega usredsređena na pručavanje izvornih dela i kritičko suočavanje ideja koje su nadživele nepopularnost svojih autora, a često i njihovu omraženost. Cilj predmeta je da, kroz upoznavanje sa političkom mišlju odabrane grupe teoretičara, podstakne studente doktorskih studija da istupe iz uobičajenih obrazaca razmišljanja o političkoj teoriji.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Pohađanje ovog predmeta omogućava studentima da dopune, učvrste i prošire svoja znanja iz oblasti političke teorije, bilo da su zainteresovani za savremenu političku filozofiju ili istoriju političke misli. Od studenata se očekuje da preispitaju i obogate sopstvena tumačenja i stavove o nekim od najvažnijih političkih teorija i ideja tako što će ih posmatrati u svetlu stvaralaštva nekolicine autora koje povezuje radikalizam i odstupanje od glavnih struja u istoriji političke misli. S tim u vezi, predmet bi trebalo da pomogne studentima da razviju i unaprede sposobnosti inovativnog i kritičkog mišljenja.

Sadržaj predmeta

Sadržaj teorijske nastave

Nikolo Makijaveli i amoralna priroda politike; Erazmo Roterdamski i ludosti u društvu; Demokratski i životni paradoksi Žana Žaka Rusoa; Tri aspekta Francuske revolucije: Robespjer, Sen-Žist i Sjejes; Žozef de Mestr: revolucija, tron i oltar; Proto-anarhizam Vilijema Godvina; Rane ideje Karla Marksa; Direktna akcija Žorža Sorela; Karl Šmit: ideje o plebiscitarnoj demokratiji i suverenosti; Robert Volf i nova odbrana anarhizma; Ransijer i egalitarnost politike.

Literatura
  1. Nikolo Makijaveli, Vladalac, Kultura, Beograd 1976

  2. Erazmo Roterdamski, Pohvala ludosti, Plato, Beograd, 2012

  3. Žan Žak Ruso, Društveni ugovor, Filip Višnjić, Beograd 1992

  4. Emanuel Žozef Sjejes, Šta je to treći stalež?

  5. Luj-Antoan Sen-Žist, Republikanske ustanove, Filip Višnjić, Beograd 1987

  6. Žozef de Mestr, Spisi o revoluciji, Gradac, Čačak, Beograd 2001

  7. William Godwin, An Enquiry Concerning the Principles of Political Justice and Its Influence on General Virtue and Happiness, London 1793

  8. Karl Marks, O jevrejskom pitanju, Ekonomsko-filozofski rukopisi, Osamnaesti brimer Luja Bonaparte

  9. Žorž Sorel, Revolucija i nasilje, Globus, Zagreb 1980

  10. Karl Šmit, Norma i odluka, , Filip Višnjić, Beograd 2001

  11. (dodatna) Robert P. Wolff, In Defense of Anarchism, New York 1970

  12. (dodatna) Stephen Holmes, The Anathomy of Antiliberalism, Harvard University Press, Cambridge Mass. 1993

  13. (dodatna) Mark Lilla, The Reckless Mind: Intellectuals in Politics, New York Review Books, New York 2001

  14. (dodatna) Isaija Berlin, Protiv struje: eseji iz istorije ideja, Zajednica književnika Pančeva, Pančevo 1994

  15. (dodatna) Žak Ransijer, Na rubovima političkog, Fedon, Beograd, 2013

Oblici provere znanja i ocenjivanje

Predispitne obaveze

Aktivnosti u toku predavanja

10

Seminari

50

Završni ispit

Usmeni ispit

40

Metode izvođenja nastave

predavanja, seminari, diskusija o pročitanim tekstovima