Uporedne spoljne politike Balkana

Ciljevi izučavanja predmeta

Cilj predmeta je obuka studenata doktorskih za korišćenje uporednog pristupa u analizi spoljnih politika balkanskih država. Na predavanjima će biti predstavljene ključne oblasti u kojima je moguće vršiti teorijski i empirijski relevantna poređenja spoljnih politika i međunarodnog položaja balkanskih država. Najpre će fokus biti na različitim aspektima istorijskog nasleđa, gde će biti izvršeno temeljno poređenje koliko različiti događaji iz 20. veka i dalje utiču na spoljnu politiku različitih balkanskih država. Potom će akcenat biti stavljen na različite međunarodnopolitičke, geopolitičke i identitetske determinante, uz proučavanje na koji način i u kolikoj meri one utiču na
spoljne politike različitih balkanskih država. Fokus će biti stavljen i na primenu uporedne metode u
anlizi različitih unutrašnjih faktora koje utiču na spoljne politike balkanskih država – od uticaja
ekonomske i vojne razvijenosti date države na njenu spoljnu politiku, pa do uticaja njenog ustavnog dizajna i stanja demokratije u datoj zemlji na njenu spoljnu politiku

Ishodi učenja (stečena znanja)

Studenti će biti osposobljeni za samostalno naučno istraživanje spoljnih politika balkanskih država
primenom uporedne metode. Studenti će ovladati adekvatnim teorijskim instrumentarijumom za uporednu
analizu različitih faktora koje oblikuju spoljnu politiku država. Takođe, studenti će steći široko
poznavanje osnovnih istorijskih i savremenih determinanti spoljne politike različitih balkanskih
država, te načina kako je spram uticaja ovih determinanti moguće klasifikovati balkanske države.
Konačno, studenti će steći uvid u to koje su ključne naučno i društveno relevantne teme u kontekstu
spoljne politike i međunarodnog položaja balkanskih država, u vezi sa kojima bi svojim istraživačkim
radom mogli da pruže naučni doprinos i koji bi potencijalno mogao biti tema njihovog doktorskog rada.

Sadržaj teorijske nastave

1. Uporedni metod u međ. odnosima i spoljnopolitičkoj analizi; 2. Da li Balkan zaista ”proizvodi više istorije nego što može da potroši”: nasleđe Balkanskih ratova i I s. r. i uticaj na savremene sp. politike balk. država; 3. Ni bure baruta, ni zona mira”: nasleđe II s. r. i njegova uloga kao determinante spoljnih politika savremenih balk. država; 4. U senci ”gvozdene zavese”: nasleđe Hladnog rata i njegovi efekti na savremene sp. politike balk. država; 5. ”Balkanski duhovi” devedesetih: konfliktno nasleđe poslednje decenije 20. veka i njegov uticaj na savremeni međunarodni položaj i sp. politike država bivše Jugoslavije; 6. Od unipolarnog ka (uni)multipolarnom svetu: promene u globalnim odnosima moći u 21. veku i njihov uticaj na međunarodni položaj i sp. politike balk. država; 7. Da li smo zaista ”pupak sveta”: geopolitički položaj Balkanskog poluostrva i odnos sa susednim regionima; 8. Između EU i Balkanske unije: balkanski i evropski identitet u sp. politici balk. država i njihova (ne)spojivost; 9. Ključna otvorena pitanja u međusobnim odnosima balk. država u 21. veku; 10. Ustavni i zakonski okviri kreiranja i realizacije spoljne politike u balk. državama; 11. Vojni kapaciteti balk. država i učešće u vojnim savezima kao odrednica njihovih sp. politika; 12. Ekonomske i energetske determinante sp. politika balk. država; 13. Unutrpolitički faktori i demokratičnost političkih sistema kao odrednice sp. politika balkanskih država; 14. Prezentacija radova studenata; 15. Odbrana završnog rada

Sadržaj praktične nastave

Prakitčna nastava biće realizovana kroz seminare. Predavanja i seminari će biti integrisani. Na
početku nastave u datoj nedelji, predavači će održati uvodna predavanja u trajanju od sat vremena. Nakon toga, prelazi se na seminar u kome će predavači podsticati i usmeravati raspravu studenata o temi predavanja. Očekivaće se od studenata da unapred pročitaju uvodnu jedinicu literature predviđenu za datu temu, kako bi mogli da pruže konstruktivan doprinos razvoju kritičke diskusije na seminaru. Takođe, u zavisnosti od istraživačkih afiniteta, svaki student će morati da pripremi kratak presek stanja o datoj temi o kojoj se raspravlja u državi za koju je zainteresovan, kako bi naučio da adekvatno koristi izvore za potrebe uporedne analize spoljnih politika i da pravilno prezentuje svoje nalaze.

1. Dragan Đukanović, Balkan na posthladnoratovskom raskršću (1989‒2020), Drugo dopunjeno izdanje, Institut za međunarodnu politiku i privredu, Službeni glasnik, Beograd, 2020

2. Soeren Keil, Bernhard Stahl (eds.), The Foreign Policies of Post-Yugoslav States: From Yugoslavia to Europe, Springier, New York, 2014

3. Dragan Đukanović, “The Process of Institutionalization of the EU’s CFSP in the Western Balkans Countries during the Ukraine Crisis”, Croatian International Relations Review, Vol. XXI, No. 72, International Economic and Political Relations, Zagreb, September 2014-March 2015, pp. 81–106

4. Dragan Đukanović, „Spoljnopolitičke orijentacije država Zapadnog Balkana: uporedna analiza“, Godišnjak Fakulteta političkih nauka, godina 4, broj, 4, Beograd, 2010, str. 295-313

5. Angelos-Stylianos Chryssogelos, “Foreign policy change in a polarized two-party system: Greece and Turkey’s EU candidacy” , Southeast European and Black Sea Studies, vol. 15 no. 1, pp. 19-36.

6. Uroš Đaković, „Politika Grčke prema državama Balkana – da li je ekonomska i izbeglička kriza proizvela gubitak interesa Grčke za region?“, Međunarodna politika, god. LXIX, br. 1169, str. 50-69

7. Dragan Đukanović, “North Macedonia and Its Neighbours: Challenges and Perspectives“, Croatian International Relations Review, Vol. XXV, No. 85, Zagreb, 2019, pp. 90–114

8. Sorin Stefan Denca, “Europeanization of Foreign Policy: Empirical Findings from Hungary, Romania and Slovakia”, Journal of Contemporary European Research, Vol. 5, No. 3, pp. 389-404

9. Dragan Đukanović, „Bosna i Hercegovina na neizvesnom putu ka članstvu u NATO“, Međunarodni problemi, god. LXXI, br. 3, Beograd, 2019, str. 335–361

10. Dejan Jović, Hrvatska vanjska politika pred izazovima članstva u Europskoj uniji, Politička misao: časopis za politologiju, vol. 48, no. 2, 2011

11. Tvrtko Jakovina, „Hrvatska vanjska politika“, u: Neven Budak, Vjeran Katuranić, Hrvatski nacionalni identitet u globalizirajućem svijetu, Centar za demokraciju i pravo Mika Tripalo, Zagreb, 2010

12. Gergana Noutcheva, Dmitar Becvhev “The Successful Laggards: Bulgaria and Romania’s Accession to the EU”, East European Politics and Societies, vol. 22, no. 1, pp. 114-144

13. Dragan Đukanović, „Kontinuitet vanjske politike Crne Gore od 1997. godine: uspjesi i izazovi”, u: Zoran Stojanović (ur.), Spoljna politika Crne Gore – istorija i savremenost, Naučni skupovi, Knjiga 154, Odjeljenje društvenih nauka – Knjiga 50, CANU, Podgorica, 2019, str. 121–137

14. John R. Lampe and Ulf Brunnbauer (eds.), The Routledge Handbook of Balkan and Southeast European History, Routledge, London and New York, 2021

15. Marie-Janin Calic, The Great Cauldron: A History of Southeastern Europe, Harvard University Press, Cambridge MA, 2019

16. Ričard Krempton, Balkan posle Drugog svetskog rata, Clio, Beograd, 2003

17. Mark Mazover, Balkan: kratka istorija, Alexandria Press, Beograd, 2003

18. Dennis P. Hupchick, The Balkans: From Constantinople to Communism, Palgrave Macmillan, New York, 2002

19. Miša Gleni, Pad Jugoslavije – Treći balkanski rat, Samizdat B92, Beograd, 2002

20. Barbara Jelavich, History of the Balkans Twentieth Century, Cambridge University Press, Cambridge, 1983

predavanja, seminari, prezentacija, završni rad, javna odbrana završnog rada