- Naslovna
Odlučivanje u javnom sektoru
bez uslova
Ciljevi izučavanja predmeta
Ovo je teorijsko - aplikativna disciplina kojom se obrađuju teorijski koncepti odlučivanja u javnom sektoru kao i razvijanje znanja i veština kojima se obezbeđuje:
demokratski proces odlučivanja (demokratske procedure, adekvatno uključivanje zainteresovanih aktera te odlučivanje zasnovano na interesima građana - javni interes i javno dobro);
odlučivanje zasnovano na pouzdanim podacima (evidence based policy making),
profesionalno i kvalitetno vođeno odlučivanje primenom različitih metoda analize i izrade predloga odluka.
Kroz ovaj predmet ostvaruje se dvostruki cilj. Prvo, studenti se osposobljavaju da analiziraju i elaboriraju sve aktere, faktore i motive koji utiču na odlučivanje u javnom sektoru (empirijska analiza javnog sektora). Drugi cilj je savladavanje tehnika odlučivanja u javnom sektoru koje treba da dovede do optimalnog ishoda, odnosno do odluka koje su u skladu sa javnim interesom i principima dobrog upravljanja (normativni pristup).
Ishodi učenja (stečena znanja)
Studenti će biti osposobljeni da analiziraju i vrednuju stanje u javnom sektoru kao i da nude optimalna rešenja, odnosno da donose/predlažu efektivne odluke. Da bi se ovo ostvarilo studenti će steći znanja u dva osnovna polja predmeta. Jedno su motivi i faktori koji utiču na donosioce odluka a koji nisu uvek u skladu sa opštim interesima (nestručne, pristrasne ili subjektivne odluke). Drugo polje su tehnike i veštine odlučivanja u javnom sektoru sagledane sa normativnog aspekta (tj. aspekta javnog interesa). Shodno ovome studenti će biti osposobljeni da donose valjane odluke u brojnim organizacijama i institucijama javnog sektora, ali će biti osposobljeni i za kritičko razmišljanje i analizu ponašanja aktera u javnim poslovima.
Sadržaj teorijske nastave
1. Teorija odlučivanja i javni sektor (osnovni koncepti, interes, javno-privatno, normativno i empirijski). Odlučivanje u sferi politike (politics) naspram odlučivanja u sferi javne politike (public policy);
2. Struktura i ambijent javnog sektora (formalni i neformalni akteri u odlučivanju, saradnja i konflikti; ambijent odlučivanja, procedure, način donošenja odluka, formulisanje dnevnog reda);
3. Ključni akteri javnog sektora i analiza njihovog ponašnja – pokretači političke akcije i modeli politike – teorija javnog izbora;
4. Političari, birači (građani) i interesne grupe i lobisti;
5. Birokratija, regulacija, traženje renti;
6. Tržište ili vlasti – tržišna i participativna država;
7. Javno odlučivanje u uslovima saradnje i konkurencije (konflikta) – teorija igara (koalicije, raspodela koalicione dobiti, pregovori i igre pregovaranja);
8. Osnovi teorije odlučivanja: kvantitativni i kvalitativni pristup, korisnost, verovatnoća;
9. Grupno odlučivanje u javnom sektoru – prednosti i nedostaci, metode, tehnike uključivanje stručnjaka i građana, dnevni red i moguće manipulacije;
10. Uključivanje građana u javno odlučivanje (participativno odlučivanje) i zaštita javnog interesa – prinicpi dobrog upravljanja i značaj lokalnog nivoa vlasti za participaciju građana;
11. Organizaciono i metaorganizaciono (državno) odlučivanje – komuniciranje i informisanje, izgradnja poverenja i osećaja pripadnosti zajednici, značaj IT (baze podataka). Analiza odlučivanja u metaorganizacijama (opština, region, država);
Sadržaj praktične nastave
Praktična nastava podrazumeva primenu stečenih znanja kroz simulacije konkretnih aktivnosti. To uključuje analizu različitih situacija u javnom sektoru, identifikaciju problema, moguće izbore (rešenja) i ključne aktere. Osim toga kroz praktičnu nastavu studenti rešavaju probleme odnosno date problematične situacije na koje treba da daju optimalan odgovor (odgovarajuću odluku).
Veran Stančetić, Odlučivanje u javnom sektoru, FPN i Čigoja, 2020, Beograd.
(dodatna) Snežana Đorđević, Analize javnih politika, Čigoja, 2009, Beograd, (metode).
(dodatna) Carl Patton, David Sawicki, Jeniffer Clark, Basic Methods of Policy Analysis and Planning – 3rd edition, Routledge, 2016.
(dodatna) Džozef Stiglic, Ekonomija javnog sektora, Ekonomski fakultet, Beograd, 2013.
(dodatna) Boža Stojanović, Teorija igara, Ekonomski fakultet, 2005, Beograd, (odabrana poglavlja).
Predispitne obaveze
10
10
30
10
Završni ispit
40
predavanja, ilustracija teorije na analizi realnih slučajeva, diskusija
-
Osnovne studije
-
Master studije
-
Doktorske studije