Politike rodne ravnopravnosti

Osnovni podaci
Akronim
22MPRR
Status predmeta
izborni
Semestar
1
Fond časova
2P + 1V
Broj ESPB
6.0
Studijski program
Socijalni rad, Studije roda, Socijalna politika (Modul: Kreiranje i analiza socijalne politike)
Tip studija
master akademske studije
Uslovljnost drugim predmetima / Oblik uslovljenosti

/

Nastavnici i saradnici
Ciljevi i ishodi

Ciljevi izučavanja predmeta

Kurs se bavi istorijskom i komparativnom analizom društvenog i ekonomskog položaja žena danas i to u javnoj sferi kroz parametre ekonomske ne/zavisnosti i kroz pokazatelje pozicija odlučivanja, i u privatnoj sferi kroz uloge staranja u porodici, pojave nasilja u porodici, trostrukog radnog vremena, itd. Takođe se razmatraju mehanizmi rodne ravnopravnosti, međunarodne konvencije i komparativna iskustva, pre svega regionalna, s naglaskom na procesima uvođenja mehanizama rodne ravnopravnosti kod nasi borbe protiv rodno zasnovanog nasilja. Cilj kursa jeste da polaznici, pored teorijskih saznanja o osnovnoj temi kursa, steknu praktična znanje iz oblasti primene međunarodnih konvencija i mehanizama rodne ravnopravnosti, kroz praksu u vladinim telima i nevladinim organizacijama.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Studenti/studentkinje treba da usvoje osnovna teorijska znanja o politikama rodne ravnopravnosti i političke reprezentacije žena, kao i da razviju umeće praćenja i razumevanja statističkih i drugih pokazatelja društvenog i ekonomskog položaja žena danas, u svetu i kod nas. Napraksi u ne/vladinim organizacijama studenti/studentkinje treba da razviju sposobnost da koriste i kritički analiziraju stručnu literature, prikupljaju, sistematizuju i adekvatno tumače i predstavljaju podatke i rezultate sopstvenih istraživanja.

Sadržaj predmeta

Sadržaj teorijske nastave

Uvod u politike rodne ravnopravnosti; Politike rodne ravnopravnosti – međunarodni standardi; Rodna ravnopravnost i javne politike u Srbiji; Kako meriti snagu i značaj parlamenta; Politička participacija i uključivanje žena u predstavničke institucije; Simboličko predstavljanje žena; Ideološki prostor i pitanje rodne ravnopravnosti; Predstavljanje interesa žena;Rodno zasnovano nasilje kao prepreka u postizanju rodne ravnopravnosti: vrste i rasprostranjenost rodno zasnovanog nasilja; Međunarodni standardi u vezi sa rodno zasnovanim nasiljem; Nasilje protiv žena u intimnim partnerskim odnosima i u porodici; Državna politika i institucionalna zaštita od nasilja u porodici.

Sadržaj praktične nastave

posete organizacijama koje se bave pitanjima rodne ravnopravnosti i rodno zasnovanog nasilja.

Literatura
  1. (osnovna) Mršević, Z. (2011). Ka demokratskom društvu – rodna ravnopravnost. Beograd: Institut društvenih nauka

  2. (osnovna) Pajvančić, M i N. Petrušić (2014). Značaj institucionalnih mehanizama za ostvarivanje rodne ravnopravnosti. Zbornik radova Pravnog fakulteta u NišuLIII(67): 25-44

  3. (osnovna) Čičkarić, L. i M. Kolin (2010). Ekonomska i politička participacija žena u kontekstu evropskih integracija. Beograd: Institut društvenih nauka

  4. (osnovna) Lončar, J. (2020). „Izbori i predstavljanje ženau Srbiji od 1990.do 2020.”. U: Kako, koga i zašto smo birali. Izbori u Srbiji 1990-2020. godine(urediliM. Jovanović iD. Vučićević). Beograd: Službeni glasnik, Institut za političke studije, str. 869-889

  5. (osnovna) Čičkarić, Lilijana (2014). Da li žene predstavljaju žene u parlamentu. Genero: časopis za feminističku teoriju i studije kulture 18: 135-153

  6. (osnovna) Celis, K., and S.Childs (2012). „The Substantive Representation of Women: What to Do with Conservative Claims?” Political Studies 60: 213–225

  7. (osnovna) Ignjatović, T. (2011). Nasilje prema ženama u intimnom partnersko modnosu. Beograd: RŽFond

  8. (osnovna) Macanović,V.ur. (2015). Međunarodni dokumenti u oblasti zaštite žena od svih oblika rodnozasnovanog nasilja. Beograd: Autonomni ženski centar

  9. (osnovna) Ignjatović, T. (2020). Izazovi u pronalaženju sistemskih odgovora na potrebe žena sa iskustvom nasilja u intimno partnerskom odnosu: između standarda, javnih politika i stvarnosti. Antropologija 20 (3): 99–116

  10. (dopunska) Pajvančić. M. (2012). Rod i politika. U Uvod u rodneteorije. Ured. I.Milivojević, S.Markov, NoviSad, 2012,281-295

  11. (dopunska) Blagojević, M. (1998).Ka vidljivoj žensko jistoriji:Ženski pokret u Beogradu 90ih, Beograd: CŽS

  12. (dopunska) Piscopo, Jennifer M. (2011). „Rethinking Descriptive Representation:Rendering Women in Legislative Debates.” Parliamentary Affairs 64(3): 448–472

  13. (dopunska) Blagojević, M (1991). Žene izvankruga: profesija i porodica,Beograd: Inst. Sociol.istraž. Filoz.fak

  14. (dopunska) Spasojević, Dušan (2017). Vrednosno profilisanje stranaka na izborima 2016. godine u Pilipović i Stojiljković (ur.) Stranke i javne politike - izbori u Srbiji 2016. godine. Beograd: Konrad Adenauer Stiftung (str. 33-48)

Oblici provere znanja i ocenjivanje

Predispitne obaveze

Aktivnosti u toku predavanja

20

Praktična nastava

20

Seminari

30

Završni ispit

Usmeni ispit

30

Metode izvođenja nastave

predavanja, rad u grupama na vežbama.