Savremena spoljnopolitička analiza

Ciljevi izučavanja predmeta

Cilj predmeta predstavlja upoznavanje studenata sa ključnim konceptima, školama mišljenja i istorijatom razvoja spoljnopolitičke analize. Na predavanjima će se, posle kratkog istorijskog uvoda, obrađivati svi savremeni pristupi spoljnopolitičkoj analizi kako bi se studenti osposobili za samostalno prepoznavanje, razumevanje i kritičku analizu spoljnopolitičkih procesa odlučivanja. Naglasak će biti na samom procesu donošenja spoljnopolitičkih odluka kako bi studenti pravilno mogli da prepoznaju relevantne aktere, procese, unutrašnje i spoljašnje determinante koje utiču na proces odlučivanja, odnosno međuigru unutrašnje, spoljne i međunarodne politike.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Studenti će biti osposobljeni za samostalno praćenje, razumevanje, objašnjenje i kritičku analizu spoljnopolitičkih procesa unutar aktera međunarodnih odnosa. Osim toga, biće sposobni za samostalno projektovanje i sprovođenje istraživanja zasnovanih na epistemološkim i metodološkim pretpostavkama razvijanim u okviru različitih pristupa spoljnopolitičkoj analizi. Osim opštih ishoda kojima se realizacijom nastave na predmetu teži, studenti će steći i sledeća potrebna znanja i veštine: 1) sposobnost sumiranja istorijskog razvoja naučne discipline, uz samostalno klasifikovanje autora i dela kroz ključne teorijske pristupe; 2) podrobno poznavanje osnovnih karakteristika svakog od teorijskih pravaca unutar naučne discipline; 3) prepoznavanje relevantnog teorijskog okvira za projektovanje i sprovođenje istraživanja spoljne politike; 4) samostalna upotreba metodologije relevantne za odabrani pristup spoljnopolitičkoj analizi; 5) prepoznavanje relevantnih aktera i spoljnopolitičkih procesa unutar pojedinačnog subjekta međunarodnih odnosa; 6) razumevanje i analiza međunarodne politike iz perspektive jednog ili više aktera međunarodnih odnosa; 7) naučno utemeljeno diskutovanje o nivoima analize u međunarodnim odnosima; 8) vrednovanje i analiza efekata spoljne politike na međunarodnu politiku; 9) adekvatno opažanje podstreka i ograničenja koje po spoljnu politiku jednog aktera proizvodi međunarodni sistem; 10) razvijene veštine akademskog i stručnog pisanja o spoljnoj politici;

Sadržaj teorijske nastave

1. Uvod u spoljnopolitičku analizu: teorijska istorija i evolucija discipline; 2. Glavni pristupi spoljnopolitičkoj analizi i teorije međunarodnih odnosa: nivoi analize i problem agent-struktura; 3. Čija, za koga i kakva spoljna politika? Akteri, modeli, paradigme i objašnjenja u spoljnopolitičkoj analizi; 4. Ista spoljna politika, različiti pristupi: empirijsko istraživanje i determinante spoljne politike; 5. Da li spoljnopolitička analiza ima potencijal za prilagođavanje? Uporedna spoljna politika: istorijat i savremena upotrebljivost; 6. Epistemološke i metodološke postavke spoljnopolitičke analize: kako koristiti nauku u objašnjenju prakse?; 7. Sadržaj spoljne politike: strategije, taktike, ciljevi i sredstva; 8. Sistemski uticaj na spoljnu politiku: podsticaji i ograničenja; 9. Državni nivo analize: politički sistem i društvo; 10. Uloga pojedinaca u spoljnopolitičkoj analizi; 11. Put pred nama: teorijska integracija u spoljnopolitičkoj analizi i problemi eklekticizma.

Sadržaj praktične nastave

Razvoj saznajnih, komunikativnih, istraživačkih, analitičkih i veština kritičkog mišljenja o konceptima obrađenim na časovima predavanja kroz studentski vođene seminare na unapred zadate i pripremljene teme iz spoljnopolitičke prakse. Tokom šest organizovanih seminara od kojih će prvi biti uvodni i na kome će se studentima predstaviti način rada studenti će, prema sopstvenom izboru: 1) pripremiti simulaciju spoljnopolitičkog odlučivanja odabranog aktera međunarodnih odnosa, 2)
organizovati okrugli sto o teorijskim debatama unutar spoljnopolitičke analize, 3) predstaviti predloge samostalnih istraživačkih projekata za potrebe polaganja završnog ispita, 4) na unapred zadatim studijama slučajeva testirati poznavanje osnovnih koncepata i pristupa spoljnopolitičkom odlučivanju.

1. (osnovna) Valerie M. Hudson, and Benjamin S. Day, Foreign Policy Analysis: Classic and Contemporary Theory, Rowman & Littlegield, New York, 2020

2. (osnovna) Colin Elman, „Horses for Courses: Why Not Neo-Realists Theories of Foreign Policy?", Security Studies, vol. 6, issue 1, 1996, pp. 7-53

3. (osnovna) Robert Axelrode and Robert Keohane, „Achieving Cooperation Under Anarchy: Strategies and Institutions", World Politics, Vol. 38, No. 1, 1985, pp. 226-254

4. (osnovna) Gideon Rose, „Neoclassical Realism and Theories of Foreign Policy", World Politics, Vol. 51, No. 1, 1998, pp. 144-172

5. (osnovna) Robert Jervis, „Understanding Beliefs", Political Psychology, Vol. 27, No. 5, 2006, pp. 641-663

6. (osnovna) Jack Levy, „Organizational Routines and the Outbreak of War", International Studies Quarterly, Vol 30, No. 2, 1986, pp. 193-222

7. (osnovna) Walter Carlsnaes, „The Agency-Structure Problem In Foreign Policy Analysis", International Studies Quarterly, Vol. 36, No. 3, 1992, pp. 245-270

8. (osnovna) Judith Goldstein and Robert Keohane, „Ideas and Foreign Policy: An Analytical Network", in: Judith Goldstein and Robert Keohane, Ideas and Foreign Policy: Beliefs, Institutions, and Political Change, Cornell University Press, Ithaca, 1993, pp. 3-30

9. (dopunska) Steve Smith, Amelia Hadfield and Tim Dunne (eds), Foreign Policy: Theories, Actors and Cases, Oxford University Press, Oxford, 2016

10. (dopunska) Chris Alden and Anmon Aran, Foreign Policy Analysis: New Approaches, second edition, Routledge, London and New York, 2017

11. (dopunska) Alex Mintz, Karl DeRouen Jr., Understanding Foreign Policy Decision Making, Cambridge University Press, Cambridge, 2010

12. (dopunska) Walter Carlsnaes and Stefano Guzzini (eds), Foreign Policy Analysis, Sage Library of International Relations, Volume I-V, Sage, New York

13. (dopunska) Stephen G. Walker, Akan Malici, and Mark Schafer (eds), Rethinking Foreign Policy Analysis: States, Leaders, and the Microfoundations of Behavioral International Relations, Routledge, London and New York, 2011

14. (dopunska) Alex Mintz (ed.), Integrating Cognitive and Rational Theories of Foreign Policy Decision Making, Palgrave Macmillan, New York, 2003

15. (dopunska) Christopher Hill, Foreign Policy in the Twenty-First Century, Second edition, Palgrave Macmillan, London, 2016

16. (dopunska) Luigi Curini and Robert Franzese (eds), The Sage Handbook of Research Methods in Political Science and International Relations, Sage, London, 2020

predavanja, kolokvijum, seminari, okrugli sto, silmulacije, studije slučajeva, seminarski rad.