- Naslovna
Međunarodni odnosi
Ciljevi izučavanja predmeta
Cilj predmeta je da se studenti upoznaju sa pojmom, predmetom, metodom, osnovnim konceptima (moć, interesi, rat, mir, ravnoteža snaga, kolektivna bezbednost, vrednosti, kultura i slično) i teorijama međunarodnih odnosa, uoče prelomne momente u međunarodnim odnosima, shvate razlike između međunarodnog sistema, međunarodnog poretka, međunarodnog društva i svetskog društva, razumeju promene i trajnost u međunarodnim odnosima, spoznaju razlike između strukture i procesa u međunarodnom sistemu, kao i između geopolitike, geoekonomije i geostrategije, upoznaju se se rasporedom moći u post-hladnoratovskom razdoblju, razumeju savremene izazove, rizike i pretnje i steknu znanja o nadmetanju velikih sila u 21. stoleću.
Ishodi učenja (stečena znanja)
Slušaoci ovog predmeta će biti osposobljeni da: najpre, koriste stručnu literaturu iz oblasti međunarodnih odnosa; drugo, upotrebljavaju stečena znanja o osnovnim kategorijama iz teorije i prakse međunarodnih odnosa u argumentovanoj diskusiji kao i rešavanju problema unutar istraživačkog polja međunarodnih odnosa; treće, prikupljaju i tumače potrebne podatke iz ove oblasti: četvrto, dodatno razviju sposobnost kritičkog i samokritičkog mišljenja i pristupa i na kraju, nastave dalje usavršavanje iz oblasti međunarodnih odnosa.
Sadržaj teorijske nastave
Promenjena priroda nauke o međunarodnim odnosima: od međunarodnih odnosa i međunarodne politike ka svetskoj politici; Pojam, predmet i metod nauke o međunarodnim odnosima; Kako razumevati međunarodne odnose: međunarodni odnosi kao međuigra između teorije i stvarnosti (tri glavne teorije međunarodnih odnosa na početku 21. veka – realizam, liberalizam konstruktivizam); Geopolitička shvatanja međunarodnih odnosa; Međunarodni sistemi: pojam, istorijat, strukture i procesi; Subjekti (stari i novi) međunarodnih odnosa; Međunarodno pravo i moral u međunarodnim odnosima; Ratovi (stari i novi) u međunarodnim odnosima; Ravnoteža snaga: pojam, značaj, istorijat, protivrečnosti, perspektive; Kolektivna bezbednost: pojam, značaj, istorijat, protivrečnosti, perspektive; Moć u međunarodnim odnosima; „od topova i zlatnih poluga do informatičke revolucije“; Struktura i raspored moći u međunarodnim odnosima na početku 21. veka; „Američki kolos i njegovi izazivači“ na početku 21. veka; Strategije i strateško mišljenje u međunarodnim odnosima; Različita viđenja sveta posle Hladnog rata; Međunarodni odnosi u 21. veku: između trajnih odlika i stalnih promena
Sadržaj praktične nastave
U okviru praktične nastave biće vođena diskusija o mogućnosti primene ključnih koncepata u nauci o međunarodnim odnosima, kao što su moć, interesi, vrednosti, kultura ili zajednička istorija, na međunarodnu stvarnost. Na taj način ćemo, pored rada na uvećanju ”rezervoara” znanja studenata, raditi na njihovim komunikacionim veštinama, struktuiranju argumenata i javnom nastupu. Koristiće se studije slučaja kako bi se podsticali kritičko razmišljanje, argumentovana rasprava i poznavanje savremenih aspekata međunarodnih odnosa. Na kraju, organizovaće se prezentovanje ključnih elemenata moći najznačajnijih sila današnjice, kako bi studenti demonstrirali sposobnost primene stečenih znanja i veština.
Dragan R. Simić, Svetska politika, Fakultet političkih nauka, Čigoja štampa, Beograd, 2009, str. 9-38, 149-153, 163-167, 177-190
Dragan R. Simić, Nauka o bezbednosti, Fakultet političkih nauka, Službeni list SRJ, Beograd, 2002, str. 15-19, 21-24, 25-27, 29-33, 42–47;
Dragan R. Simić, Rasprava o poretku, Zavod za udžbenike, Beograd, 2012, Drugo izdanje, str. 179-182, 198–240, 246-286, 288–328
Dragan R. Simić, Poredak sveta, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Beograd, 1999, 244–262, 286–304
Dragan R. Simić, Pozitivan mir, Akademija nova, Arhiv Kljakić, Beograd, 1992, str. 15–37
Vojin Dimitrijević i Radoslav Stojanović, Međunarodni odnosi, Službeni list SRJ, 1996, Beograd, str. 7-31, 68-81, 83-141, 171-182, 205 -222, 258–266, 268-270, 363–385;
Džozef Naj, Kako razumevati međunarodne sukobe, Stubovi kulture, Beograd, 2006, str. 15–55, 59–62, 81–86, 181–194, 208–219, 251–279
Džozef Naj, Budućnost moći, Arhipelag, Beograd, 2012, str. 7–16, 107–139, 185 – 244
Andreja Miletić, „Rat“, u: Milan Matić i Milan Podunavac (ur), Enciklopedija politike kulture, Savremena administracija, Beograd, 1993, str. 953–964
Andreja Miletić, „Geopolitika“, u: Milan Matić i Milan Podunavac (ur), Enciklopedija političke kulture, Savremena administracija, Beograd, 1993, str. 341–345
Zbignjev Bžežinski, Amerika – Kina i sudbina sveta – strateška vizija, Albatros Plus, Univerzitet u Beogradu – Fakultet bezbednosti, Beograd, 2013, str. 7–11, 22-42
(dodatna) Džon Miršajmer, Velika zabluda: liberalni snovi i međunarodna realnost, CIRSD, Beograd, 2019
(dodatna) Džon Miršajmer, Tragedija politike velikih sila, Udruženje za studije SAD u Srbiji, Beograd, 2017
(dodatna) Ijan Bremer, Supersila: tri moguće uloge Amerike u svetu, CIRSD, Beograd, 2015
(dodatna) Kišore Mahbubani, Velika konvergencija: Azija, Zapad i logika jednog sveta, CIRSD, Beograd, 2015
(dodatna) Farid Zakarija, Postamerički svet, Heliks, Smederevo, 2009
(dodatna) Čarls Kegli i Judžin Vitkof, Svetska politika, Centar za studije Jugoistočne Evrope, Diplomatska akademija, Fakultet političkih nauka, Beograd, 2004
(dodatna) Kenet N. Volc, Teorija međunarodne politike, Aleksandria Pres, Beograd, 2008
(dodatna) Pol Kenedi, Uspon i pad velikih sila, Službeni list SRJ, Beograd, CID, Podgorica, 1999
(dodatna) Zbignjev Bžežinski, Velika šahovska tabla, CID, Podgorica, 1999
(dodatna) Nik Bostrom i Milan Đirković (ur), Rizici globalnih katastrofa, Heliks, Smederevo, 2012
(dodatna) Džozef Naj, Paradoks američke moći, BMG, Beograd, 2004
(dodatna) Frensis Fukujama, Kraj istorije i poslednji čovek, CID, Podgorica, 1998
(dodatna) Semjuel Hantington, Sukob civilizacija i preoblikovanje svetskog poretka, CID, Podgorica, 1998
(dodatna) Robert Kejgan, Kraj snova i povratak istorije, Centar za civilno – vojne odnose, Beograd, 2009
(dodatna) Najl Ferguson, Moć novca, Službeni glasnik, Beograd, 2012
(dodatna) Stevan Nedeljković, Strategija uravnotežavanja u međunarodnim odnosima, studija slučaja: francusko i nemačko uravnotežavanje Sjedinjenih Američkih Država posle Hladnog rata, doktorski rad, Univerzitet u Beogradu – Fakultet političkih nauka, Beograd, 2020
Predispitne obaveze
10
10
30
Završni ispit
50
Predavanja; Vežbe; Diskusije; Prezentacije; Studije slučaja.
-
Osnovne studije
-
Master studije
-
Doktorske studije