Politička kultura i politički poredak

Ciljevi izučavanja predmeta

Opšti cilj predmeta je da opremi studente znanjem, razumevanjem, kompetencijama, veštinama i analitičkim oruđima potrebnim za samostalno kritičko čitanje izvorne literature, argumentovano razmatranje osnovnih problema koji se odnose na političku kulturu i politički poredak, kao i primenu tako stečenih znanja i sposobnosti na analizu političkih institucija, poredaka, ideja, vrednosti i problema.

Ishodi učenja (stečena znanja)

Na kraju se očekuje da studenti: (po)znaju, razumeju i tumače osnovne elemente i koncepte političke kulture i političkog poretka; (prepo)znaju koncepte ideje važnih političkih mislilaca koji su se bavili pitanjima političke kulture i političkog poretka; steknu naviku čitanja i samostalnog analiziranja izvornih političkih tekstova i dela; unaprede svoje sposobnosti i veštine čitanja i razumevanja tekstova, kao i usmenog i pisanog izražavanja i argumentacije; razviju sposobnost da analiziraju, kritički promišljaju i vrednuju različite političke ideje, teorije i stanovišta i cene vrednost kritičkog razmišljanja.

Sadržaj teorijske nastave

Teorije građanstva; Građanstvo i nacionalizam; Politička kultura: socijalizacija i autoritarna ličnost; Kako istraživati političku kulturu?; Konstitucionalizam; Militantna demokratija; Ekstremni red i poredak: totalitarizmi; Ekstremni (ne)red: anarhizmi.

Sadržaj praktične nastave

Mentorski rad s studentima na odaberu istraživačke teme; Javne prezentacije teme istraživanja; Mentorski rad pri pisanju seminarskih radova.

1. Milan Podunavac, Politička kultura i Politički odnosi, 2. dopunjeno izdanje (Beograd: FPN, Čigoja, 2008), str. 89 – 109.

2. Bojan Vranić, Đorđe Vuković, Nenad Kecmanović, Kulturna uporišta politike, Beograd: Čigoja, 2018, str. 31-53;

3. S. Lipset i Dž. Lejkin, Demokratski vek, str. 226 – 253

4. Mirjana Vasović, „Politička socijalizacija i promene političke kulture", u: Fragmenti političke kulture, ured. Mirjana Vasović (Beograd: Institut za političke studije), 80 - 110.

5. Gabriel Almond i Sidni Verba, Civilna kultura, (Zagreb: Politička kultura), 13-35.

6. Milan Podunavac, Princip građanstva i poredak politike, 2. izdanje (Beograd: FPN, Čigoja, 2001), str. 41-85.

7. Jelena Vasiljević, "Ključni elementi transformacije režima državljanstva u Srbiji od 1990. Godine", u Državljani i državljanstvo posle Jugoslavije, ured- Džo Šo, Igor Štiks (Beograd: Clio, 2012), str. 71-91.

8. Jirgen Habermas, Građanstvo i nacionalni identitet: neka razmišljanja o budućnosti Evrope.

9. Uirih Projs, "Konstitucionalizam i demokratija", u Država i demokratija, ured. Milan Podunavac (Beograd: FPN, 2010), str. 99-105;

10. Nenad Dimitrijević, "Uvek iznad prava? Još jednom o opravdanju sudskog tumačenja ustava", u Demokratija na ivici: rasprave o krizi i alternativama (Beograd: Fabrika knjiga, 2016), str. 17-47.

11. Nenad Dimitrijević, "Militantna demokratija, konstitucionalna demokratija i osnovna prava: da li su prijatelji demokratije neprijatelji slobode", u Demokratija na ivici: rasprave o krizi i alternativama (Beograd: Fabrika knjiga, 2016), str. 49-79.

12. Nenad Dimitrijević, "Jedan odgovor na krizu demokratije: društveni pokreti kao konstitutivna moć" u Demokratija na ivici: rasprave o krizi i alternativama (Beograd: Fabrika knjiga, 2016), str. 109-139.

13. Violeta Beširević, "Institucionalizacija i 'devitalizacija' militantne demokratije u Srbiji: slučaj zabrane udruženja", u Ustavi u vremenu krize -postjugoslovenska perspektiva ured

14. Milan Podunavac, Biljana Dorđević (Beograd: Udruženje za političke nauke Srbije, Fakultet političkih nauka, 2014), str. 151-172.

15. Robert Paul Wolff, U odbranu anarhizma (Zagreb: DAF, 2001), prvo poglavlje: Sukob vlasti i autonomije, str. 27-40, 81-88.

16. Bernard Bruneteau, Totalitarizmi (Zagreb: Politička kultura, 2002), str. 74-88.

17. Bernard Bruneteau, Totalitarizmi (Zagreb: Politička kultura, 2002), "Nacionalističko lice: fašistička Italija", 4. poglavlje, str. 122-144.

18. Zoran Senta, "Dodatak: 65 godina anarhizma" u MaxNettlau, Povijest anarhizma (Zagreb: DAF, 2000).

Nastava se organizuje kroz interaktivna predavanja koja treba da približe literaturu studentima uz razvoj kritičkog mišljenja o zadatim temama. Praktični deo nastave sastoji se u aktivnoj pripremi za pisanje individualnih istraživačkih (seminarskih) radova, rada na javnoj odbrani izabrane teme i istraživčkog pitanja, kao i kroz diskusiju o problemim koje rad pokriva.